Razvoj modernog poslovanja je doveo do stvaranja kriptovaluta od kojih je najpoznatija „bitcoin“. Reč je o kriptovaluti kojom se može trgovati i tom trgovinom se može generisati prihod.
Dileme sa kojima se suočava poslovna praksa inspirisala nas je da uradimo autorski tekst kojim bismo izložili stav naše kancelarije po pitanju poreskog tretmana prometa „bitcoin“-a sa stanovišta PDV-a i poreza na dohodak građana.
Pođimo najpre od stava Evropskog suda pravde (dalje: „ESP”) koji je zauzet presudom u predmetu C‑264/14 (Vrhovni sud Švedsdke protiv Davida Hedqvista). Prema navedenoj presudi, za potrebe PDV tretmana prometa „bitcoin“-om razlikujemo dve situacije:
- vršenje usluge samog prometa „bitcoin“-om za koji posrednik u prometu naplaćuje odgovarajuću proviziju kao maržu u odnosu na kupoprodajnu cenu;
- sam promet „bitcoin“-a.
U vezi sa gore navedenim situacijama, ESP je zauzeo sledeće stavove:
- član 2. stav 1. tačku (c) Direktive 2006/112/EZ treba tumačiti na način da transakcije, koje se sastoje od zamene tradicionalnih valuta za „bitcoin“ i obratno, obavljene uz plaćanje iznosa koji odgovara marži u iznosu razlike između, s jedne strane, cene po kojoj posrednik u prometu kupuje valutu i, s druge strane, cene po kojoj je prodaje svojim klijentima, predstavljaju isporuku usluga uz naknadu u smislu te odredbe.;
- član 135. stav 1. tačku (e) Direktive 2006/112 treba tumačiti na način da isporuke usluga, koje se sastoje od zamene tradicionalnih valuta za „bitcoin“ i obratno, obavljene uz plaćanje iznosa koji odgovara marži u iznosu razlike između, s jedne strane, cene po kojoj dotični posrednik u prometu kupuje valutu i, s druge strane, cene po kojoj je prodaje svojim klijentima, predstavljaju transakcije izuzete od poreza na dodanu vrijednost u smislu te odredbe.
Sa aspekta poreza na dohodak građana, mišljenja smo da je glavno pitanje koje se treba postaviti to da li je „bitcoin“ imovina (eng. asset), ili novac?
Ako je odgovor imovina, onda je potrebno ispitati da li raspolaganje takvom imovinom može da bude zahvaćeno porezom na kapitalni dobitak (ukoliko je kapitalni dobitak takvim raspolaganjem ostvaren). Mišljenja smo da se raspolaganje „bitcoin“-om ne može smatrati „kapitalnim raspolaganjem“, jer član 72. Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS“ br. 24/2001 … 113/2017 – dalje: “ZOPDG”) u listu “kapitalnih dobara”, koju treba restriktivno tumačiti, ne ubraja kriptovalute niti bilo koje druge valute. Drugim rečima, čak i ukoliko bi se raspolaganjem uz naknadu “bitcoin”-om ostvarila pozitivna razlika između njegove nabavne i prodajne cene, ta pozitivna razlika se ne bi mogla smatrati kapitalnim dobitkom u smislu člana 72. ZOPDG-a, pa posledično ne bi ni bila oporezova na tim poreskim oblikom. Sa druge strane, mišljenja smo da prihod ostvaren raspolaganjem “bitcoin”-om ne bi ostao u potpunosti van poreskog zahvata jer član 81. ZOPDG-a propisuje da se ostalim prihodima smatraju i drugi prihodi, osim onih koji su posebno izuzeti tim zakonom. S obzirom na to da ZOPDG ne predviđa poresko izuzimanje za prihode ostvarene raspolaganjem uz naknadu “bitcoin”-om, onda bi se taj prihod kvalifikovao kao drugi prihod koji se oporezuje po stopi od 20%. Dodatno, mišljenja smo i da je prihod ostvaren raspolaganjem uz naknadu “bitcoin”-om sabirak u zbiru koji može biti zahvaćen komplementarnim godišnjim porezom na dohodak građana. Naime, član 87. ZOPDG-a propisuje da se dohotkom za oporezivanje smatra, između ostalog, i godišnji zbir oporezivih drugih prihoda iz člana 85. istog zakona.
Ako je odgovor na postavljeno pitanje novac, mišljenja smo da bi za potrebe oporezivanja kupoprodaje „bitcoin“-a takođe trebalo da se zauzme stav koji je zauzeo i ESP u gore navedenoj presudi. Prema navedenoj presudi promet „bitcoin“-a praktično je poistovećen sa prometom ostalih tradicionalnih valuta. Citiranim članom 135., stav 1., tačka (e) Direktive 2006/112 obavezuje države članice da, između ostalog, od oporezivanja PDV-om izuzmu i „transakcije, uključujući ugovaranje, koje se odnose na valutu, novčanice i kovanice koje se koriste kao zakonito sredstvo plaćanja, s izuzetkom kolekcionarskih predmeta, odnosno zlata, srebra ili drugog metalnog novca ili novčanica koje se obično ne koriste kao zakonito sredstvo plaćanja ili kovanice od numizmatičkog značaja.“
Kao što smo videli, ESP je zauzeo širi stav u vezi sa definicijom pojma „valuta“ kao i kvalifikacijom „bitcoin“-a čiji je promet praktično poistovetio sa prometom ostalih tradicionalnih valuta. Imajući u vidu ovakav stav ESP-a, mišljenja smo da bi za potrebe poreskog tretmana kupoprodaje „bitcoin“-a, kao i ostalih kriptovaluta, u okviru srpskog poreskog prava valjalo zauzeti stav koji je zauzet od strane ESP-a. U suprotnom, takođe smo mišljenja, da bi krajnji ishod eventualnog spora između Poreske uprave i poreskog obveznika, u slučaju da Poreska uprava negira stav koji je zauzeo ESP, pred nadležnim međunarodnim sudom bio okončan u korist poreskog obveznika.
Sa ovom temom u vezi dodatno bismo želeli da skrenemo pažnju i na mišljenje Ministarstva finansija ,br. 413-00-168/2017-04 od 26.10.2017. godine, prema kojem je zauzet stav da „s obzirom da „bitcoin“ digitalna valuta ne predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji na promet „bitcoin“ digitalne valute ne može se primeniti odredba člana 25. stav 1. tačka 1) Zakona (o PDV – prim. autora), kojom je propisano poresko oslobođenje bez prava na odbitak prethodnog poreza kod poslovanja i posredovanja u poslovanju zakonskim sredstvima plaćanja.“ Vidimo, dakle, da je Ministarstvo finansija zauzelo uži stav u vezi sa kvalifikacijom „bitcoin“-a za poreskopravne potrebe. Imajući u vidu razliku u zauzetim stavovima ESP i Ministarstva finansija mišljenja smo da bi:
- Ministarstvo finansija trebalo da revidira svoj stav u vezi sa poreskopravnim tretmanom „bitcoin“-a;
- u slučaju insistiranja na stavu zauzetom u navedenom Mišljenju, a u scenariju eventualnog spora, krajnji ishod bio u korist poreskog obveznika.
Za sva dodatna pitanja iz oblasti poreskopravnog tretmana prometa „bitcoin“-a i ostalih kriptovaluta naš tim stoji vam na raspolaganju. Za više detalja u vezi sa ovim i ostalim poreskopravnim, računovodstvenim i pitanjima iz oblasti finansija možete se obratiti našim ekspertima na e – mail: office@smarttaxsolutions.rs.
Leave A Comment